Poglavlje 3 – Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga

TEME POGLAVLJA I PREGOVORA

Sloboda pružanja usluga je jedna od četiri osnovne slobode koje omogućavaju funkcionisanje unutrašnjeg tržišta Evropske unije, a obuhvata i pravo poslovnog nastanjivanja u bilo kojoj državi članici Evropske unije. Poslovno nastanjivanje znači pravo započinjanja i obavljanja delatnosti u bilo kojoj državi članici.

Države članice treba da obezbede da pravo osnivanja privrednih društava za državljane i pravna lica iz EU u bilo kojoj državi članici, kao i sloboda pružanja prekograničnih usluga ne ometaju nacionalna zakonodavstva, uz izuzetke navedene u ugovoru. Ključni element pravnih tekovina EU u ovoj oblasti je Direktiva 2006/123 o uslugama na unutrašnjem tržištu, koja se u velikoj meri zasniva na sudskoj praksi Evropskog suda pravde. Cilj Direktive o uslugama je da u pružanju usluga uspostavi jedinstveno unutrašnje tržište otklanjanjem pravnih i administrativnih prepreka razvoju uslužnih delatnosti između država članica. Direktiva predstavlja horizontalan instrument koji pokriva širok spektar različitih usluga i utiče na značajan broj nacionalnih zakona i propisa.

Pravne tekovine EU u ovom poglavlju takođe predviđaju pravila o regulisanim profesijama da bi se obezbedilo uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija između država članica. Za određene, regulisane profesije neophodno je da bude sproveden minimalan zajednički program obuke da bi kvalifikacije bile automatski priznate u svim državama članicama EU. Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija predstavlja ključni zakonodavni akt u ovoj oblasti.

Cilj pravne tekovine EU o poštanskim uslugama je da se obezbedi pružanje univerzalne poštanske usluge i uspostavljanje unutrašnjeg tržišta poštanskih usluga i visokokvalitetne poštanske službe za krajnje korisnike. Uspostavljanje nezavisnog nacionalnog regulatornog organa u ovoj oblasti predstavlja ključnu tačku pravilnog sprovođenja propisa EU i dobrog funkcionisanja nacionalnih tržišta poštanskih usluga, a na kraju i unutrašnjeg poštanskog tržišta.

INSTITUCIJE KOJE UČESTVUJU U PREGOVARAČKOJ GRUPI ZA PRAVO POSLOVNOG NASTANJIVANJA I SLOBODU PRUŽANJA USLUGA

Za predsednika, zamenika predsednika, sekretara i zamenika sekretara pregovaračke grupe imenuju se zaposleni u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija. Članovi pregovaračke grupe su predstavnici sledećih organa i organizacija: Ministarstva finansija, Ministarstva privrede, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva pravde, Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva zdravlja, Ministarstva kulture i informisanja, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva omladine i sporta, Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Republičkog geodetskog zavoda, Agencije za privredne registre, Nacionalne agencije za regionalni razvoj, Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, Narodne banke Srbije i Kancelarije za evropske integracije.

KOJA JE KORIST ZA SRBIJU I KOJE REZULTATE TIME POSTIŽEMO?

Pristupanjem države Evropskoj uniji, što se oblasti prekograničnog pružanja usluga tiče, privrednim subjektima te države (fizičkim i pravnim licima) omogućeno je slobodno pružanje usluga u svakoj državi članici Evropske unije, a da se u njima poslovno ne nastanjuju. Pružalac usluge može da prekogranično pruža usluge koristeći se svojim profesionalnim kvalifikacijama, i to po pravilu bez njihovog dodatnog priznavanja u toj državi članici. Država primalac može da zatražiti da pružalac usluga prijavi da će pružati usluge, te da podnese dokaz o državljanstvu, profesionalnim kvalifikacijama i poslovnom prebivalištu u matičnoj državi. Ukoliko delatnost ima uticaj na javno zdravlje ili bezbednost, država članica ima pravo da ispita stepen profesionalnih kvalifikacija pružaoca usluga, kao i da zatraži da pružalac usluga pruži dokaze o osiguranju od profesionalne odgovornosti.

Pravo poslovnog nastanjivanja omogućava poslovnim subjektima države članice da započnu i obavljaju privredne delatnosti na stabilan i kontinuiran način u jednoj državi članici EU ili u više država članica EU. Priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u matičnoj državi jedan je od preduslova za osnivanje poslovnog prebivališta za obavljanje regulisanih profesija u drugoj državi članici Evropske unije. Lekarima, stomatolozima, farmaceutima, veterinarima, arhitektama, medicinskim sestrama opšte nege i babicama kvalifikacije će u drugim državama članicama, po pravilu, biti automatski priznate. Regulisane profesije, a koje ne ulaze u sistem automatskih priznavanja kvalifikacija, priznaju se u drugoj državi članici po opštem sistemu priznavanja. Profesionalne kvalifikacije biće priznate ako je visina stručne osposobljenosti najmanje jednaka visini stručne osposobljenosti potrebnoj u drugoj zemlji članici. U oblasti poštanskih usluga obaveza države članice je da obezbedi jednaku mogućnost obavljanja poštanskih usluga između više pružalaca usluga, a radi poboljšanja kvaliteta poštanskih usluga. Namera je da se postigne potpuna liberalizacija poštanskih usluga da bi usluge postale dostupne potrošačima pod što povoljnijim uslovima. S tim u vezi, celishodno je da se javni operateri pripreme za izazove koje donosi potpuna liberalizacija poštanskog tržišta ne dovodeći pri tom u pitanje obezbeđivanje dostupnosti i pružanja univerzalnih poštanskih usluga.

  • Eksplanatorni skrining za Poglavlje 3 održan je od 30. do 31. januara 2014. godine.
  • Bilateralni skrining za Poglavlje 3 održan je od 12. do 13. marta 2014. godine.