Poglavlje 15 – Energetika

TEME POGLAVLJA I PREGOVORA

Sigurnost snabdevanja energentima garantuje se pravnim tekovinama EU kojima se države članice obavezuju da drže u propisanim zalihama određene kategorije naftnih proizvoda, kao i da o svim aktivnostima koje služe ostvarenju navedenog cilja obaveštavaju Evropsku komisiju. U godini 2013. donet je Zakon o robnim rezervama, koji je prethodno usklađivan sa sekundarnim zakonodavstvom EU. Time je Republika Srbija ispunila deo obaveza prema Energetskoj zajednici. Kada resorno ministarstvo bude donelo podzakonske akte, nastaviće se usklađivanje zakona u vezi s ovom oblašću.

Unutrašnje tržište električne energije i gasa potpuno je liberalizovano u EU 2007. godine, dok se kod nas očekuje dalja liberalizacija sprovođenjem Trećeg paketa propisa, koji je prenet u zakonodavni sistem RS. Propisi pozivaju na garantovanje univerzalnih usluga u sektoru energetike, kao i na adekvatnu zaštitu osetljivih korisnika u svim oblastima. Radi što boljeg funkcionisanja energetskog tržišta, zahteva se uspostavljanje nezavisnih regulatornih tela i nezavisnih sistemskih operatera prenosa.

U promovisanju obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti pravo EU propisuje proizvodnju i poboljšanje energetske efikasnosti kao oblasti koje će se prožimati. Prevashodno se ističe energetska efikasnost kao oblast koja će obeležiti sve energetske politike. Postavljaju se zahtevi ekološkog dizajna i energetskih oznaka.

Visok nivo nuklearne bezbednosti i zaštite od rizika od izuzetne je važnosti. Agencija za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije je regulatorno telo Republike Srbije osnovano u skladu s regulativom EU. Ta agencija postupa u skladu sa svojim nadležnostima i reguliše ovu oblast. U Evropskoj uniji to je Euratom agencija za energetsko snabdevanje, koja ima ekskluzivna prava na zaključivanje ugovora o snabdevanju nuklearnim materijalima. U vezi s unutrašnjim energetskim tržištem, posebno tržištem električne energije i gasa, izazov za nas u predstojećem periodu predstavljaće sprovođenje zakonodavstva usklađenog s Trećim paketom propisa EU, koji se tiče sekundarnog zakonodavstva (čini ga set direktiva i uredbi u oblasti električne energije i gasa). Neki od ciljeva Trećeg paketa su stvaranje potpuno liberalizovanog tržišta, postojanje jakih mera zaštite potrošača, potpuno nezavisnog regulatora i dobro razvijene i uređene vlasničke mreže.

INSTITUCIJE KOJE UČESTVUJU U PREGOVARAČKOJ GRUPI ZA ENERGETIKU

Institucija koja je nosilac ove pregovaračke grupe je Ministarstvo rudarstva i energetike i iz nje su imenovani predsednik, zamenik predsednika, sekretar i zamenik sekretara.

Ostali članovi pregovaračke grupe su predstavnici: Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstva odbrane, Ministarstva finansija, Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva privrede, Ministarstva zdravlja, Instituta za standardizaciju, Agencije za energetiku, Agencije za zaštitu od jonizujućeg zračenja i nuklearnu sigurnost, Komisije za zaštitu konkurencije, Republičke direkcije za robne rezerve, Republičkog zavoda za statistiku, Republičkog sekreterijata za zakonodavstvo i Kancelarije za evropske integracije.

KOJA JE KORIST ZA SRBIJU I KOJE REZULTATE TIME POSTIŽEMO?

Značaj oblasti energetike ogleda se u činjenici da je još 2006. godine stupio na snagu Ugovor o osnivanju energetske zajednice i da je Republika Srbija od tada na izvestan način već u EU. Preko tela Energetske zajednice (EnZ) stalno se prati stepen usklađenosti propisa iz oblasti energetike s pravnim tekovinama EU i izveštava se o tome. Ugovor o osnivanju Energetske zajednice potvrđen je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, kojim je istaknuta nužnost regionalne saradnje u toj oblasti.

Pošto je glavni zadatak Ugovora o osnivanju Energetske zajednice stvaranje stabilnog pravnog, ekonomskog i energetskog okvira, Srbija će pristupanjem EU obezbediti sigurnost snabdevanja energijom, privući će investicije u energetsku infrastrukturu, unaprediće zaštitu životne sredine i stvoriti jedinstven regulatorni prostor za trgovinu energentima.

S tim ciljem su uspostavljena tri nivoa obaveza:

  • implementacija relevantnih pravnih tekovina Evropske unije (acquis communautaire) u energetici, zaštiti životne sredine, korišćenju obnovljivih izvora energije i
    zaštiti konkurencije;
  • uspostavljanje posebnog regulatornog okvira koji će omogućiti efikasno funkcionisanje tržišta unutar Energetske zajednice i povezivanje s tržištem Evropske unije i
  • stvaranje tržišta energije koja se prenosi mrežama bez unutrašnjih granica, unutar kog će biti razvijena koordinacija uzajamne pomoći u slučaju poremećaja u energetskim mrežama ili spoljnih poremećaja i postojaće mogućnost stvaranja zajedničke politike trgovine energijom s učesnicima na tržištima van EU i Energetske zajednice.

Oblasti rada Energetske zajednice su: staranje o ostvarivanju ugovornih obaveza, električna energija, gas, investicije, sigurnost snabdevanja, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost, zaštita životne sredine, konkurencija, socijalna pitanja, nafta, kao i rešavanje sporova nastalih u vezi s Ugovorom. Radom tela EnZ Srbija utiče na energetsku politiku regiona.

  • Eksplanatorni skrining za poglavlje 15 održan je od 29. do 30. aprila 2014. godine.
  • Bilateralni skrining za poglavlje 15 održan je od 11. do 12. juna 2014. godine.