Dvodnevna radionica za predstavnike medija u Nišu

Koje su posledice lažnih vesti i senzacionalističkog izveštavanja o migrantskoj populaciji koja boravi u Srbiji? Kako očuvati profesionalne standarde novinarstva, pružiti kvalitetne, relevantne i pravovremene informacije građanima? Koji su izazovi sa kojima su se i suočavaju se predstavnici institucija Vlade Republike Srbije, lokalnih samouprava i pružaoci usluga na lokalnom nivou kada je reč o upravljanju migracijama?

Ovo su samo neka od pitanja o kojima se diskutovalo na medijskoj radionici održanoj 13. i 14. juna 2019. godine u Nišu. Okupili su se predstavnici lokalnih i nacionalnih medija, ministarstava Vlade Republike Srbije, opštinskih i gradskih uprava, kao i predstavnici, humanitarnih, obrazovnih i institucija zdravstvene i socijalne zaštite u opštinama i gradovima koji primaju migrante i izbeglice na jugu Srbije.

O dalekosežnim posledicama neprofesionalnog medijskog izveštavanja govorila je Aleksandra Nikšić, urednica BBC vesti na srpskom jeziku. Aleksandra je predstavila iskustvo redakcije BBC i istakla postulat provere činjenica, kao najvažniji u procesu izveštavanja, dodajući da topla, lična priča života migranta može privući veliki broj čitalaca, a ne samo senzacija.

Ivan Gerginov, pomoćnik komesara za izbeglice i migracije Republike Srbije, govorio je o velikoj osetljivosti lokalnog stanovništva na ljudsku patnju, imajući u vidu da se Srbija u proteklih 20 godina intenzivno suočavala sa migrantima, izbeglicama i interno raseljenim licima.

Maloletni migranti bez pratnje su često pod najvećim rizikom od trgovine ljudima radi seksualne, radne ili druge eksploatacije. Sanja Savić, predstavnica Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima, je rekla da je od 2015. godine primljeno više od 100 prijava slučajeva potencijalne trgovine ljudima, dodajući da je od toga identifikovano devet žrtava i da je najdominantniji oblik trgovina ljudima seksualna eksploatacija.

Sanja Živković iz Centra za smeštaj maloletnih migranata bez pratnje u Nišu je pojasnila postupanje socijalnih radnika prilikom zbrinjavanja dece bez pratnje odraslih, procedure smeštaja u hraniteljske porodice i institucije sistema socijalne zaštite.

O značaju uključivanja migrantske dece u predškolsko obrazovanje govorila je Suzana Lazarević, vaspitačica u Predškolskoj ustanovi „Naša radost“ u Bujanovcu.

Stanje javnog zdravlja je jedno od ključnih pitanja, koje je neretko bilo tema senzacionalističkih medijskih naslova u kontekstu prisustva migranata u Srbiji. Dr Biljana Popović, epidemiolog Zavoda za javno zdravlje Vranje, predstavila je retrospektivu situacije i mera koje su se preduzimale od 2015. godine do danas. Naglasila je da su sve preventivne zdravstvene mere ispoštovane te da se primenjivala i da se primenjuje redovna zaštita dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije.

O sistemu zdravstvene zaštite govorio je i Predrag Životić iz Svetske zdravstvene organizacije, koji se osvrnuo na način finansiranja usluga zdravstvene zaštite i usluga za migrantsku populaciju.

Primer upravljanja migracijama iz perspektive lokalne samouprave je izneo Bojan Ranđelović, pomoćnik gradonačelnika Pirota, uz podatak da je 3.000 migranata prošlo kroz tri prihvatna centra u pirotskom okrugu – Pirot, Bela Palanka, Dimitrovgrad.

Među lokalnim pružaocima javnih usluga koje su se takođe našle pred novim izazovima dolaskom migranata je bio i Centar za socijalni rad Pirot. Marija Vasić, direktorka Centra, slikovito je objasnila kompleksnost situacije:

„Kada se suočite sa osobom koja tvrdi da je maloletna, bez obzira što nema nijedan identifikacioni dokument, morate da uradite procenu, plan usluge i pružite zaštitu maloletnom migrantu bez pratnje. Još jedna otežavajuća okolnost je što nemate gotovo nikakvu informaciju o okruženju iz kojeg dolazi korisnik, imate kulturološku nepoznanicu i jezičku barijeru“.

Ipak, kako je zaključila direktorka Vasić, dobra povezanost institucija, dobra komunikacija i podrška, omogućila je da Centar za socijalni rad Pirot uprkos svim preprekama ispuni i ispunjava svoju misiju.

Nakon medijskih radionica u Novom Sadu (6. i 7. juna 2019. godine) i Nišu uslediće i medijska radionica u Beogradu za predstavnike medija iz Beograda krajem juna.