U Beogradu održana treća medijska radionica

Kako se Srbija nosi sa migracijama? Kakvo je trenutno stanje kada je reč o migrantima i izbeglicama koji privremeno borave u Srbiji? Koje su prepreke sa kojima se suočava država kad je reč o migracijama – predstavljaju samo neke od brojnih podtema koje su otvorene na trećoj radionici za medije, održanoj u Beogradu, 17. jula 2019. godine.

Radionica je okupila brojne istraživačke novinare koji se bave fenomenom migracija i predstavnike nacionalnih institucija u čijoj je nadležnosti upravljanje migracijama.

Predstavljeni su i rezultati Istraživanja o stavovima građana prema uticaju povećanog priliva migranata u 19 lokalnih samouprava širom Srbije. Istraživanje je pokazalo da građani Srbije imaju razumevanje za migrantsku populaciju koja privremeno boravi u Srbiji. Zainteresovanost građana za migrante opala je od 2016. godine, pa 47 odsto ispitanika ima neutralan stav prema migrantima prema podacima iz juna ove godine. Građani navode kulturne, verske, običajne i razlike u mentalitetu kao primarne razloge kad je reč o nižem stepenu prihvatanja migranata. Pored ovih nalaza, istraživanje je jasno pokazalo da građani Srbije sve više prepoznaju značaj podrške Evropske unije Srbiji u upravljanju migracijama.

Među temama koje su naročito interesovale prisutne medije je i tema azila. Katarina Filipović, predstavnica Kancelarije za azil Ministarstva unutrašnjih poslova, je iznela statističke podatke o zahtevima za azil i objasnila kompleksnost prikupljanja, provere i obrade podataka.

Saša Gosić iz Uprave granične policije Ministarstva unutrašnjih poslova, istakao je probleme koji se generišu pokušajima ilegalnog prelaska granice. To su trgovina ljudima, falsifikovanje dokumenata, nasilno vraćanje iz susednih država… Naveo je da je od 2016. godine više od 19.000 migranata vraćeno iz Mađarske u Srbiju.

Trgovina ljudima, najčešće zbog seksualne eksploatacije, je jedan od glavnih pratećih problema iregularnih migracija o kojem je govorila Sanja Savic iz Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima. Čitav postupak u procesu identifikacije potencijalne žrtve traje, ali postoje značajni pomaci. Jedan od tih je i prihvatilište za žrtve trgovine ljudima koje je počelo sa radom.

Posebnu pažnju dijaloga o migrantima kao korisnicima usluga izazvala je tema maloletnih migranata bez pratnje o kojima država vodi računa, kako je istakao Dragan Vulević, posebni savetnik ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. On je naveo problem slobodnog vremena kao jedan od ključnih kada je reč o maloletnim migrantima bez pratnje.

Aleksandar Ranković, predstavnik Ministarstva zdravlja, je istakao da 64 ustanove na svim nivoima pružaju zdravstvenu zaštitu migrantima u skladu sa zakonskim obavezama.

Mirjana Milenkovski, predstavnica UNHCR-a u Srbiji, predočila je izazove sa kojima se suočavaju centri za smeštaj migranata. Naglasila je da je veoma teško odlučiti kome pomoći i o kakvim poremećajima je reč, kako bi se prevenirala sekundarna traumatizacija. Ona se osvrnula na medijsko izveštavanje i naglasila višestruke posledice koje neprofesionalan odnos medija može uzrokovati.

O tome da posledice nepoštovanja etičkih standarda u novinarstvu mogu biti višestruke, govorila je i Aleksandra Nikšić, urednica BBC servisa na srpskom jeziku. Dodala je da institucije mogu pomoći mnogo novinarima proakativnijim pristupom kada je reč o dostavljanju informacija medijima.

O tome da globalni migracioni tokovi neće zaobići Srbiju ni ubuduće, govorio je Ivan Gerginov, pomoćnik komesara za izbeglice i migracije. On je zaključio da migrantska ruta trenutno ide kroz Albaniju, teritoriju Kosova i Metohije i Bosne i Hercegovine, zbog čega je broj migranata u Srbiji opao, dodajući da su tokovi migracija veoma nepredvidivi.