{"id":719,"date":"2025-07-17T19:12:39","date_gmt":"2025-07-17T19:12:39","guid":{"rendered":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/?p=719"},"modified":"2025-07-25T15:38:03","modified_gmt":"2025-07-25T15:38:03","slug":"analiza-metodologija-proracuna-energetske-efikasnosti-zgrada-korak-blize-evropskim-standardima-u-okviru-pregovarackog-poglavlja-15","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/analiza-metodologija-proracuna-energetske-efikasnosti-zgrada-korak-blize-evropskim-standardima-u-okviru-pregovarackog-poglavlja-15\/","title":{"rendered":"Analiza metodologija prora\u010duna energetske efikasnosti zgrada \u2013 Korak bli\u017ee evropskim standardima u okviru pregovara\u010dkog poglavlja 15"},"content":{"rendered":"<p>U sklopu aktivnosti projekta PLAC IV, fokusiranog na uskla\u0111ivanje zakonodavstva Srbije sa pravnim tekovinama Evropske unije, sprovedena je detaljna analiza postoje\u0107e metodologije prora\u010duna energetskih svojstava zgrada za potrebe energetske sertifikacije. Cilj analize je utvr\u0111ivanje uskla\u0111enosti sa relevantnim standardima i Direktivom EU 2024\/1275 o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) , a sve u kontekstu priprema za pregovara\u010dko poglavlje 15 \u2013 Energetika.<\/p>\n<p>Na radnom sastanku odr\u017eanom u Ministarstvu gra\u0111evinarstva, saobra\u0107aja i infrastrukture, ekspertkinja projekta 17. jula 2025, prof. dr Tamara Bajc predstavila je prisutnima analizu koja je obuhvatila slede\u0107e korake:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Analizu postoje\u0107e metodologije prora\u010duna \u2013 kori\u0161\u0107enih standarda i uskla\u0111enost sa regulativom EU.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Pregled klju\u010dnih razlika u postoje\u0107oj metodologiji prora\u010duna i zahteva ISO 52000-1, 52003-1, 52010-1, 52016-1, 52018-1.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Analizu zahteva EPBD, postoje\u0107e metodologije i standarda ISO 52000-1, 52003-1, 52010-1, 52016-1, 52018-1 koja je obuhvatila algoritme za prora\u010dun energetskih svojstava zgrada i primere definisanja kriterijuma energetskih svojstava zgrada razli\u010ditih evropskih zemalja.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li><strong>Preporuke za uskla\u0111ivanje postoje\u0107e metodologije sa izmenama EPBD. <\/strong><\/li>\n<li><strong>Izradu Nacionalnih listova podataka za potrebnu energiju za grejanje i STV (sanitarna topla voda) za klju<\/strong><strong>\u010dne standarde ISO 52000-1, 52003-1, 52010-1, 52016-1, 52018-1.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Tokom analize je utvr\u0111eno da postoje potrebe za unapre\u0111enjem postoje\u0107e metodologije posebno u slede\u0107im oblastima:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Uskla\u0111ivanje definisanja zgrade, granica termi\u010dkog omota\u010da i izbora metodologije &#8211; <\/strong>neophodno je usaglasiti ove elemente sa EN ISO 52000-1 standardom.<\/li>\n<li><strong>Formiranje nacionalne baze podataka za klimatske karakteristike &#8211;<\/strong> potrebno je formirati pouzdanu bazu podataka sa klimatskim podacima za razli\u010dite lokacije u Republici Srbiji.<\/li>\n<li><strong>Unapre\u0111enje matemati\u010dkog modela prora\u010duna &#8211;<\/strong> potrebno je inkorporirati sve relevante standarde u matemati\u010dki model prora\u010duna.<\/li>\n<li><strong>Unapredjenje faktora pretvaranja iz isporu\u010dene u primarnu energiju<\/strong> kako bi se afirmisalo kori\u0161\u0107enje obnovljivih izvora energije.<\/li>\n<li><strong>Definisanje indikatora energetskih svojstava za Republiku Srbiju &#8211; <\/strong>definisanje obaveznih indikatora kao \u0161to je primarna energija po metru kvadratnom i udeo obnovljivih izvora za uspostavljanje nZEB nivoa (zgrada skoro nulte energije).<\/li>\n<li><strong>Razvoj simulacionog softvera &#8211;<\/strong> neophodan je razvoj nacionalnog softvera.<\/li>\n<li><strong>Definisanje referentnih zgrada i indikatora<\/strong> kroz simulacije za razli\u010dite lokacije, kategorije zgrada i periode gradnje.<\/li>\n<li><strong>Definisanje energetskih razreda<\/strong> po periodu gradnje, kategoriji zgrade i mogu\u0107nosti za nZEB kako za pojedina\u010dne zgrade, tako i za prosek za gra\u0111evinski fond.<\/li>\n<li><strong>Unapredjenje izgleda sertifikata<\/strong> uskla\u0111ivanje sa preporu\u010denim standardima i uklju\u010divanje klju\u010dnih indikatora.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na osnovu sprovedene analize, preporu\u010duje se da se sve neophodne izmene u metodologiji sprovedu prema <em>va\u017ee\u0107im standardima i EPBD<\/em>, uz odabir odgovaraju\u0107eg vremenskog intervala prora\u010duna. Tokom zajedni\u010dkog radnog sastanka ekspertkinja Tamara Bajc istakla je prednosti i nedostatke \u010dasovnog i korigovanog mese\u010dnog metoda prora\u010duna, i naglasila da metod prora\u010duna treba da\u00a0 bude definisan na nacionalnom nivou kroz budu\u0107e izmene metodologije.<\/p>\n<p>Sprovo\u0111enje ovih preporuka va\u017ean je korak ka uskla\u0111ivanju sa evropskim standardima u oblasti energetske efikasnosti zgrada, \u0161to je preduslov za uspe\u0161no zatvaranje pregovara\u010dkog poglavlja 15, kao samo jedan od preduslova na putu Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U sklopu aktivnosti projekta PLAC IV, fokusiranog na uskla\u0111ivanje zakonodavstva Srbije sa pravnim tekovinama Evropske unije, sprovedena je detaljna analiza postoje\u0107e metodologije prora\u010duna energetskih svojstava zgrada za potrebe energetske sertifikacije. Cilj analize je utvr\u0111ivanje uskla\u0111enosti sa relevantnim standardima i Direktivom EU 2024\/1275 o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) , a sve u kontekstu priprema za pregovara\u010dko [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":716,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","wp_popup_display_lightbox":0,"wp_popup_suppress":"","wp_popup_trigger":"","wp_popup_trigger_amount":0,"wp_popup_disable_on_mobile":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-719","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=719"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/719\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":736,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/719\/revisions\/736"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/media\/716"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}