{"id":712,"date":"2025-07-16T19:04:19","date_gmt":"2025-07-16T19:04:19","guid":{"rendered":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/?p=712"},"modified":"2025-07-21T19:12:35","modified_gmt":"2025-07-21T19:12:35","slug":"strucnjaci-o-metodologiji-energetske-efikasnosti-zgrada-i-putu-ka-uskladjivanju-sa-eu-standardima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/strucnjaci-o-metodologiji-energetske-efikasnosti-zgrada-i-putu-ka-uskladjivanju-sa-eu-standardima\/","title":{"rendered":"Stru\u010dnjaci o metodologiji energetske efikasnosti zgrada i putu ka uskla\u0111ivanju sa EU standardima"},"content":{"rendered":"<p>U okviru pravne podr\u0161ke pregovorima, a u okvirima koje postavlja <strong>Pregovara\u010dko poglavlje 15<\/strong>, s posebnim fokusom na energetsku politiku, odr\u017ean je radni sastanak eksperata PLAC IV projekta, sa predstavnicima Ministarstva gra\u0111evinarstva, saobra\u0107aja i infrastrukture na kojem je predstavljena \u201c<em>Metodologija za sprovo\u0111enje merenja, prikupljanje i obradu podataka u postupku energetskog pregleda za potrebe sertifikacije energetskih performansi zgrada<\/em>\u201d.<\/p>\n<p>Uloga metodologije je da osigura sistemati\u010dan i standardizovan pristup merenju energetskih karakteristika elemenata zgrada, kako bi se dobili pouzdani podaci za sertifikovanje energetske efikasnosti i identifikaciju potencijalnih pobolj\u0161anja.<\/p>\n<p>&#8220;Cilj nam je da stvorimo strukturiran i standardizovan proces energetskog pregleda koji je uskla\u0111en sa najboljim evropskim praksama. Moramo da defini\u0161emo jasne faze i principe procesa merenja kako bi osigurali kredibilnost i pouzdanost sertifikovanja&#8221;, rekao je prof. dr Du\u0161an Ignjatovi\u0107, ekspert PLAC IV.<\/p>\n<p>Metodologija se, prema re\u010dima profesora Ignjatovi\u0107a, zasniva na nekoliko klju\u010dnih elemenata:<\/p>\n<ul>\n<li>Adekvatnom definisanju tipa, obima i na\u010dina sprovo\u0111enja procesa merenja.<\/li>\n<li><strong>Standardizovanim procesima <\/strong>\u2013 koji podrazumevaju da merenje mora biti sprovedeno uz po\u0161tovanje <strong>preciznih i standardizovanih procedura<\/strong>, koriste\u0107i namensku i sertifikovanu opremu.<\/li>\n<li><strong>Kombinaciji metoda <\/strong>\u2013 od onih koje daju pregled celokupnog omota\u010da objekta (termovizijsko snimanje) preko utvr\u0111ivanja nivoa njegove zaptivenosti (\u201cblower door\u201d ) I po potrebi merenje koeficijenata prolaza toplote. Sve mere koje bi se koristile u procesu pripadaju grupi nedestruktivnih mera (ne uti\u010de se na stanje omota\u010da).<\/li>\n<li><strong>U slu\u010dajevima kada se vr\u0161i merenje pojedina\u010dnih ta\u010daka termi\u010dkog omota\u010da potrebno je ostvariti adekvatan \u2013 reprezentativan izbor mernih ta\u010daka \u2013 <\/strong>jer je od klju\u010dne va\u017enosti odrediti <strong>relevatne ta\u010dke merenja<\/strong> kako bi bila dobijena potpuna slika o energetskom stanju zgrade.<\/li>\n<li><strong>Primena drugih mera<\/strong> \u2013 koje su po tipu destruktivne (uti\u010du na stanje omota\u010da i dovode do njegovog o\u0161te\u0107enja) samo u slu\u010dajevima kada se javljaju neadekvatne performanse koje zna\u010dajno odstupaju od propisanih ili za rezultat imaju \u0161tatne posledice po korisnike<\/li>\n<li><strong>Uskla\u0111ivanju sa standardima<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Sama implementacija, prema re\u010dima eksperta Du\u0161ana Ignjatovi\u0107a, sadr\u017ei i izvestan broj izazova, me\u0111u kojima su pitanje nabavke sertifikovane opreme, njena redovna kalibracija kao i obuka stru\u010dnjaka. Postupak merenja mora identifikovati i analizirati sve uslove merenja, a merenja se mogu izvoditi samo namenskom i sertifikovanom opremom. Merenja mogu izvoditi in\u017eenjeri energetske efikasnosti koji su dodatno edukovani i sertifikovani za sprovo\u0111enje procedura, merenja i izrade izve\u0161taja.<\/p>\n<p>Govore\u0107i i iz sopstvenog iskustva, prof. Ignjatovi\u0107 je naveo da je za kompletnu opremu neophodnu za kvalitetno ura\u0111en posao i najbolje rezultate, neophodno izdvojiti zna\u010dajna sredstva (oko 35.000 evra), \u0161to je visok iznos koji sobom nosi niz preduslova \u2013 kako iz ugla investitora, tako i iz ugla in\u017eenjera, odnosno stru\u010dnjaka za poslove energetskog pregleda. S druge strane, obuka stru\u010dnjaka zahteva da svi kursevi i obuke budu dostupni, jednoobrazni, jer je to put koji osigurava kvalitetnu ekspertizu.<\/p>\n<p>Kada je re\u010d o samoj metodologiji, posebno interesovanje izazvali su prakti\u010dni primeri <em>nedestruktivnih metoda<\/em> koje uklju\u010duju termovizijsko snimanje i merenje vazdu\u0161ne propustljivosti, a cilj im je odre\u0111ivanje performansi elemenata termi\u010dkog omota\u010da zgrada, te utvr\u0111ivanje op\u0161teg stanja, kvaliteta ugra\u0111enih materijala i prisustva nedostataka. Neke od primera mo\u017eete videti i na fotografijama.<\/p>\n<p>Ovaj radni sastanak samo je deo doprinosa radu na unapre\u0111enju energetske efikasnosti zgrada i uskla\u0111ivanju zakonodavstva sa EU direktivama, te je va\u017ean korak u ispunjavanju obaveza Republike Srbije u pregovara\u010dkim poglavljima 15, ali i 27.<\/p>\n<p>Uspostavljanje ove metodologije je <strong>klju\u010dno za postizanje konkretnih i merljivih rezultata<\/strong> u oblasti energetske efikasnosti, \u0161to \u0107e direktno doprineti odr\u017eivom razvoju i pobolj\u0161anju kvaliteta \u017eivota na\u0161ih gra\u0111ana, saglasili su se u\u010desnici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U okviru pravne podr\u0161ke pregovorima, a u okvirima koje postavlja Pregovara\u010dko poglavlje 15, s posebnim fokusom na energetsku politiku, odr\u017ean je radni sastanak eksperata PLAC IV projekta, sa predstavnicima Ministarstva gra\u0111evinarstva, saobra\u0107aja i infrastrukture na kojem je predstavljena \u201cMetodologija za sprovo\u0111enje merenja, prikupljanje i obradu podataka u postupku energetskog pregleda za potrebe sertifikacije energetskih performansi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":713,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","wp_popup_display_lightbox":0,"wp_popup_suppress":"","wp_popup_trigger":"","wp_popup_trigger_amount":0,"wp_popup_disable_on_mobile":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-712","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/712","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=712"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/712\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":718,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/712\/revisions\/718"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/media\/713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=712"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=712"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/euinfo.rs\/plac4\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=712"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}