Međunarodni dan maternjeg jezika, koji se obeležava 21. februara, bio je povod da razgovaramo o nečemu što uvek treba da bude važno – kako i koliko čuvamo svoj jezik, a čime kvarimo?

Nekada je većini ljudi bilo važno da besprekoran srpski jezik usvajaju čitajući književna dela i jezik najboljih pisaca. Okolnosti su se značajno promenile, a vreme u kojem živimo donosi rušenje vrednosti, norme, standarda. Javnu komunikaciju u velikoj meri određuje ogroman broj vulgarizama, (ne)namerno kršenje gramatičke i pravopisne norme i svođenje svih stilova na neformalni, razgovorni. Koliko je izazovno u takvom okruženju govoriti o jeziku kao čuvaru vrednosti, nacionalne kulture i identiteta, mogli smo da čujemo na predavanju dr Gordane Đerić, lingviste i antropologa.

„Izdvajanje pojedinih datuma i njihova konkretna namena, sa jedne strane ukazuju na važnost fenomena koji se naglašava, a sa druge strane možda još više govori o ugroženosti, o odumiranju onoga na šta taj praznik podseća. Međunarodni dan maternjeg jezika, osnovan pre 22 godine, zapravo je odgovor na skoro svakodnevnu smrt pojedinih govora i jezika i zato je ton kojim govorimo na ovaj dan više komemorativni nego što je slavljenički“ ukazuje na početku predavanja dr Đerić.

Danas su gotovo svi jezici i govori koji se koriste u svetu u određenoj meri ugroženi, pa i oni koji su najzastupljeniji i imaju najviše govornika. Zbog toga je važno negovati i čuvati maternji jezik, unapređivati govor i ukazivati na njegov značaj.

„Mi zaboravljamo koliko je teško uspostaviti jedan jezički standard, koliko je to mukotrpan i skup posao, da bi se on tako lako bagatelisao i razgradio. Kao što se ni država ne uspostavlja lako, tako se ni jezički standard ne izgrađuje lako. Ako nemate standardni jezik, vi zapravo nemate ništa“ podseća dr Đerić.

Ovom prilikom, dr Đerić je govorila i o „Rečniku suvišnih reči“ čija je autorka. Rečnik pripada enciklopedijskoj leksikografiji i predstavlja zbirku primera reči i izraza koji su se, kako navodi autorka, rastali sa značenjem i smislom, sa vremenom i kontekstom u kome se upotrebljavaju ili sa jezičkim standardom, stilom i dobrim ukusom.

Kompletan snimak predavanja pogledajte na našem YT kanalu.

Predavanje dr Gordane Đerić su u okviru obeležavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika organizovali EU info kutak Niš i EU info kutak Novi Sad. Povodom ovog važnog dana, na društvenim mrežama podelili smo važne informacije o tome koliko je značajno očuvanje maternjeg jezika, a kroz nagradnu igru podeljeno je i nekoliko “Rečnika suvišnih reči” dr Gordane Đerić.

Gordana Đerić je naučna savetnica u Institutu za evropske studije u Beogradu. Od 1996. do 2000. godine predavala je srpski jezik na Filozofskom fakultetu Karlovog Univerziteta u Pragu.  Oblast njene ekspertize je fenomen stereotipa, koji je istraživala u okvirima studija diskursa, imagologije, semantike, kao i koncepata kulturne intimnosti i kulturnog pamćenja. Objavila je više od 80 naučnih tekstova, šest monografskih knjiga i uredila tri tematska zbornika radova.

Generalna skupština UNESKO usvojila je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, današnjem Bangladešu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični. Osnovni cilj obeležavanja ovog Dana je da se podigne svest o značaju maternjeg jezika i višejezičnosti.

Naslovna fotografija – Shutterstock

Share and Enjoy !

0Shares